Ulog je i politika prema BiH Šta američki međuizbori mogu značiti za BiH: Hoće li lobiranje za Dodika i Južna interkonekcija doći pod veću lupu? Ako demokrate na međuizborima 3. novembra preuzmu većinu u Predstavničkom domu, odluke Washingtona prema Bosni i Hercegovini mogle bi se naći pod većom lupom. Među njima su ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i podrška kompaniji odabranoj za realizaciju Južne interkonekcije. Demokratski članovi Odbora za vanjske poslove već su objavili izvještaj o tim pitanjima.
Istovremeno, rukovodstvo demokrata najavljuje širi nadzor nad Trumpovom administracijom ako stranka osvoji većinu. Za BiH bi to moglo značiti nova saslušanja i zahtjeve za dokumentaciju, ali ne i siguran zaokret američke politike ili povratak sankcija. Važnost izbora zato je i u tome ko će određivati šta će nadležni odbori ispitivati, koje će zvaničnike pozivati da svjedoče i kakva će objašnjenja tražiti od administracije. Osnova za nadzor već postoji Demokratski kongresmen Bill Keating objavio je 15.
septembra, uz podršku kolega iz stranke, izvještaj „Pay for Play in the Balkans“. U njemu problematizira ukidanje sankcija Dodiku i američku podršku kompaniji AAFS Infrastructure and Energy u projektu Južne interkonekcije. Semafor je izvještaj predstavio kao pripremu za nadzor politike prema Balkanu ako demokrate osvoje većinu. U dokumentu je objavljena i prepiska sa State Departmentom o izboru kompanije. Keating podržava izgradnju gasovoda, ali dovodi u pitanje iskustvo investitora i njegove političke veze.
„Lične i političke veze između AAFS-a i Trumpove administracije predstavljaju nepravičan sukob interesa“, napisao je u pismu državnom sekretaru Marcu Rubiju. State Department je odgovorio da su koncesioni model i izbor američke kompanije bili suverene odluke zvaničnika Federacije BiH. Jesse Binnall je Semaforu rekao da je angažman AAFS-a počeo nakon direktnog obraćanja bh. zvaničnika te da su potom uključeni karijerni službenici američke ambasade.
Spor se, dakle, već vodi oko konkretnih odluka i njihovog obrazloženja. Promjena većine mogla bi omogućiti da se odgovori koje je administracija dosad ponudila detaljnije ispitaju. Šta bi nova većina omogućila? S većinom u Predstavničkom domu demokrate bi mogle snažnije usmjeravati rad odbora: organizovati saslušanja, tražiti dokumentaciju i, u skladu s pravilima Doma i nadležnih odbora, izdavati obavezujuće pozive za dostavljanje dokumenata ili svjedočenje. Za takav nadzor ne moraju kontrolisati i Senat.
Ipak, kongresna istraga nije krivični postupak. Njeni nalazi ne znače presudu, a administracija može osporavati zahtjeve za dokumentaciju, što može dovesti i do sudskih sporova. Politolog Jasmin Mujanović u analizi za Just Security ocijenio je da bi Keatingov izvještaj, u slučaju demokratske većine u Predstavničkom domu, mogao postati osnova za ispitivanje preplitanja vanjske politike administracije i poslovnih interesa.
Komentarišući izvještaj u septembru, poručio je: „Kongres SAD-a je ovim izvještajem poslao jasan signal da je ukidanje sankcija Dodiku sve samo ne završena politika“. Bassuener: Saslušanja su moguća Američki analitičar Kurt Bassuener u razgovoru za N1 ocijenio je da daljnja otkrića prvenstveno treba očekivati od istraživačkih novinara, dok bi Kongres mogao organizovati rasprave i saslušanja. Nije očekivao da će istrage američkih izvršnih institucija biti visoko među prioritetima.
Napomenuo je i da izborima za Kongres uglavnom dominiraju druga pitanja. Pažnja koju su izvještaji o Dodikovim lobistima privukli u Washingtonu zato ne znači da će BiH postati važna izborna tema. U istom razgovoru stručnjak za političku komunikaciju Krešimir Macan objasnio je da lobistički angažmani otvaraju pristup ljudima koji odlučuju. Naglasio je da javnost mora moći provjeriti kako se troši budžetski novac RS-a.
Pritisak dolazi iz obje stranke Zahtjevi za ponovno uvođenje sankcija Dodiku već imaju podršku dijela republikanaca, pa njihov opstanak ne zavisi isključivo od izbornog uspjeha demokrata. U martu su zahtjev Rubiju i ministru finansija Scottu Bessentu, uz demokrate, potpisali republikanski senatori Chuck Grassley, Roger Wicker i Thom Tillis te članovi Predstavničkog doma Mike Turner i Ann Wagner. Pozvali su se na odredbe zakona o odbrani za fiskalnu 2026.
godinu i Dodikovo djelovanje protiv teritorijalnog integriteta BiH. Bassuener je u razgovoru za N1 rekao da očekuje daljnje pritiske iz Kongresa za vraćanje sankcija, uključujući i republikanske redove. Ishod je, međutim, ostavio otvorenim. „A da li će administracija vratiti sankcije i vratiti Dodika i njegove saradnike na OFAC-ovu listu, to ćemo tek vidjeti“, zaključio je. Ako republikanci zadrže većinu, kritike politike prema BiH i zahtjevi za sankcije neće time nestati.
Demokratska većina dala bi kritičarima administracije veću mogućnost da odlučuju o dnevnom redu odbora i traže odgovore. Za BiH će zato biti važno pratiti šta će nakon izbora uslijediti iza dosadašnjih izjava: hoće li biti novih saslušanja, zahtjeva za prepisku i provjera kontakata lobista sa zvaničnicima. Povratak sankcija ili promjena podrške AAFS-u zahtijevali bi dodatne odluke, za koje izborni rezultat sam po sebi nije garancija.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad Kakvo je tvoje mišljenje o ovome? Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
